Monodrama „Majmunska posla“, po motivima Franca Kafke, u izvedbi magistra glume Matije Grabića, sinoć je oduševila Tivćane.
Pitanje slobode, čovjekovog bitka, kao i samog opstanka u svijetu, gdje zaista olako doživljavamo stvari oko nas, prirodu …, na sve to nas je podsjetio Matija. Matijina gluma je podsjetila na Špira Guberinu, koji je jednom prilikom rekao da pitanje glumačkog bitka jest ovo: ostati u kavezu kao majmun ili glumiti da si čovjek i tako biti izvan kaveza.
foto: Turistička organizacija Tivat
Za sve, koji su možda pomislili da je Kafka veliki izazov za Matiju, Matija ga je sigurno razuvjerio. Dominantan, svoj, na bini je bio, prije svega – odan sebi. Sigurno nije lako „probiti led“ i glumiti pred roditeljima, prijateljima, rodbinom, pa je na kraju i sam ostao bez riječi te izrazio zahvalnost svima koji su ga došli podržati, a posebno djedu.
Matija zasigurno neće ostati u kavezu, već je krenuo slobodno koračati glumačkim nebom.
U Ljetnikovcu Buća sinoć je otvorena izložba radova meštara o’ konopa, nastalih tokom online poduhvata 2020. godine. U periodu prvog zaključavanja uslijed pandemije COVID19, tivatska kompanija UNA Montenegro je u saradnji sa Radio Tivtom pozvala na druženje, stvaranje i takmičenje u okviru kreativnog izazova Meštar o’ konopa, u koji se pored ambasadora akcije uključilo oko 40 naših sugrađana i drugih stanovnika Boke.
Goste su pozdravili urednica programa Antonela Stjepčević i Ivan Lučić, koji je bio zadužen za marketing. Antonela je podsjetila na detalje akcije:
„Negdje u ovo vrijeme 2020. činilo se da moramo biti distancirani. Ipak nije bilo tako. U publici je Miško Lučić, koji je kriv, jer je njegova reakcija na lokdaun bila – što mi imamo, a možemo drugima dat? Una Montenegro ima konop, a imamo i Iveka, koji je smislio što bismo mogli s tim konopom. Četiri sedmice kreativnog izazova dešavale su se onlajn kroz četiri različita kreativna izazova, odnosno prva sedmica je bila sa ambasadorima – kako nanjeskat ljude da pletu konop. Pul kreatora nam se ubrzo popeo na četrdeset…Meštar o’ konopa je akcija, na koju smo jako ponosni i zbog njene humanitarne komponente, svi se sjećate akcije Jelena, budi optimist, kada smo na inicijativu Kube – Eldina Omeragića našu akciju pretvorili u humanitarnu…Imali smo i dvadeset i nešto emisija na Radio Tivtu.“
foto: Turistička organizacija Tivat
Akcija je okupila desetak dokazanih kreativaca Boke, koji su kao ambasadori igre putem online prezentacija i radijske emisije „Tiramola“ promovisali svoje umijeće rada u konopu i inspirisali publiku, tako da se tokom četiri takmičarska ciklusa uključilo još 40 kreativaca. UNA je dostavljala materijal, plelo se širom Boke, kao rezultat smo dobili preko 100 radova od konopa.
Ivan Lučić – Ivek iz Une Montenegro je naglasio:“Družeči se s umjetnicima i mi smo postali dio te umjetnosti i nekako smo našli način da dođemo do cilja.“
Ambasadorka kreativnog izazova Maša Štampić, autorka izložbe Meštar o’ konopa, koja je postavljena u kuli Ljetnikovca, pored ostalog je rekla:“Bilo je važno vjerovati. Pored kreativaca, moram da pohvalim čitav kadar Muzeja i galerije, koji je imao fantastičnu energiju, a posebno Zorana Krutu, koji mi je bio glavni asistent. Ja sam jako zadovoljna što u ovom gradu postoji Una Montenegro, iako je to preduzeće, koje se bavi proizvodnjom konopa i prodajom razne pomorske opreme, ja smatram da je ona više od toga i da je postala jedna ozbiljna institucija, koja u svima nama budi pokretačku energiju”.
Izložena je i makina za pletenje konopa, prva koju je Una Montenegro koristila, dok je konop rastezala kroz Veliki gradski park, što pamte brojni Tivćani.
Upriličeno je druženje sa meštrima i koncert klape “Bellezza”, a kao izenađenje večeri nastupila je Dora Štampić.
foto: Turistička organizacija Tivat
Meštri o’ konopa: Ranko Račić, Doris Račić, Goran Kovačević, Toni Belan, Ilija Belan, Nevenka Saveljić, Dragica Kovačević, Vanja Roganović, Marijola Dimitrijević, Ivana Božinović, Stefani Račić, Ivka Čelanović, Saša Čepić, Sanja Vuković, Vasilije Vuković, Ivan Božinović, Darko Tujković, Vesna Grabić, Aleksandar Filipović, Dragana Dojkić, Gordana Mehović, Jana Radan, Erden Dute, Marija Pamer, Ivan Pean, Đina Monk, Sara Stevanović, Staša Ćeranić, Đura Sandić, Dina Radonjić, Branka Kruta, Anita Ličina, Aleksandar Milivojević, Natalija Đikanović, Rozalija Francesković, Dijana Pavićević, Anastazija Tanasković, Linda Dapčević, Darko Tujković, Anja Andrić, Tatjana Radonić, Boris Radović, Ivan Božinović, Saša Čepić, Mima Mehović, Goran Moškov, Maša Štampić, Milan Lučić, Nikoleta Franović, Aleksandra Grabić, Mira Štilet.
Učenici tivatske Osnovne muzičke škole održali su koncert u suton na gumnu na Pinama, prateći sunce uz zvuke različitih instrumenata.
Crna Gora je prilično bogata sa podvodnom kultunom baštinom koja je po svojoj suštini internacionalna, ali je razvoj ronilačkog sektora i pogotovo ronilačkog turizma kod nas tek u povoju – ocijenio je podvodni arheolog Darko Kovačević.
On je sinoć u Tivtu održao predavanje na temu
“Svjetska kulturna baština na dnu Jadrana, dostupna svima”, u okviru multimedijalne manifestacije “Festival vjetra” koja se održava u tom gradu.
Kovačević je predavač na univerzitetu Malte na programu pomorske arheologije i saradnik Opštine Budva na projektu BlueMedplus, a trenutno je angažovan kao stručni saradnik na Pomorskom fakultetu u Kotoru na projektu “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju, kao novi oblik turističke ponude” – WRECKS4ALL.
Ovaj prekogranični IPA projekat okupio je institucije i stručnjake iz Crne Gore, Hrvatske i BiH, a cilj mu je da se na pravi način prezenuje i valorizuje bogatu kulturna baštinu u podmorju ovih država u obliku ostataka brodoloma iz starijih perioda ljudske istorije, kao i olupina brodova i aviona iz novijeg doba.
foto: Turistička organizacija Tivat
“Podvodna kulturna baština na Crnogorskom primorju je prilično bogata i većim dijelom, još nedovoljno istražena. Ovdje imamo lokalitete i od antike, preko srednjeg vijeka do modernog doba. Među antičkim brodolomima i lokalitetima, najbrojniji su oni iz rimskog doba – ugrubo, iz vremena oko 1. vijeka nove ere, mada ima i helenističkih iz vremena oko 4. vijeka prije nove ere. Period srednjeg vijeka, kao i svuda u Mediteranu nije dosta zastupljen, ali imamo jedan značajan lokalitet iz 16. vijeka – brodolom galiona kod rta Kabala u Boki. Ohrabrujuće je da su na dubinama od preko 40 metara koje nisu dostupne roniocima sa lakom opremom, ti lokaliteti još bolje očuvani i brojni. Dobar dio njih je još uvijek neistražen i neidentifikovan, čak možda i nepronađen, ali imaju dobar potencijal za neke aktivnosti koje donosi budućnost, a to je tehničko ronjenje gdje imamo opremu koja se munjevito brzo razvija i tehnologije poput fotogrametrije i virtuelne realnosti koje omogućavaju mnogo bolju prezentaciju tih lokaliteta i olupina mnogo širem krugu ljudi od samih ronilaca”, istakao je Kovačević.
On je objasnio tehnologiju koju primjenjuju podvodni arheolozi i istraživači podmorja u potrazi za arheološkim lokalitetima i olupinama potonulih brodova i aviona što su se srušili u more: od multibeam (višesnopnog sonara), preko bočno skenirajućih (side scan) tegljenih sonara, do autonomnih podvodnih dronova.
Koristeći se tehnologijom ultrazvuka, ova oprema omogućava ljudima da bukvalno “vide” pod morem i na jednostavan način otkrivaju lokalitete koje onda dalje ispituju sami ronioci ako je riječ o dubinama do 100 metara, odnosno daljinski upravljane ronilice (ROV) koje na sebi nose kamere i imaju hidraulične “ruke” kojima mogu uzeti i neke uzorke neophodne za analize i dalja proučavanja.
Ipak, budući da je klasično video snimanje pod vodom često ograničenih dometa jer je vidljivost na dnu ponekad loša, istraživači u posljednje vrijeme primjenjuju tzv. fotogrametriju kojom se olupine i arheološka nalazišta pod vodom snimaju foto-kamerama visoke rezolucije koje prave veliki broj snimaka u kratkom vremenu, a onda se taj materijal obrađuje u posebnim softverima i dobijaju vjerni trodimenzionalni prikazi aktuelnog izgleda kompletnog objekta pod vodom, kojeg inače ne bi bilo moguće snimiti i vizuelizovati klasičnim metodama.
foto: Turistička organizacija Tivat
“Fotogrametrija i tehniologija uopšte su danas toliko uznapredovale i jednostavne su za upotrebu da su bukvalno donijele revoluciju u istraživanju, zaštiti i prezentaciji podvodne kultune baštine. Ono što je nekada dvadesetak dana radio tim od petnestak ronilaca sa kanapima, patljikom i metrom, danas na lokalitetu odradi samo jedna ronilac sa kamerama za par sati ili u par zarona. On tako istovremeno, precizno premjeri lokalitet/olupinu, sagleda njeno stanje i referencira je u priostoru, te na kraju prcesa dobije i njenu 3D vizuelizaciju koja je možda i najbolji način da se podvodna kulturna baština prikaže i bude diostupna svim ljudima – čak i onima koji nikada u životu nisu, niti će zaroniti pod valove”, kazao je Kovačević dodajući da nije siguran koliko su toga svjesni odgovorni u crnogorskim institucijama poput Centra za konzervaciju i arheologiju ili Ministarstva kulture kojima su još daleke ovakve visokotehnološke mjere za obradu, istraživanje, zaštitu i prezentaciju kulturrno-istoijske baštine u podmorju.
Kovačević je naglasio da u svijetu ima dosta bogatih ljudi koji se iz hobija i zabave bave traganjem za potopljenim brodovima ili ostacima antičkih potonulih gradova, a jedan od njih je i vlansik američke fondacije RPM Nautical sa Floride čiji je istraživački brod “Hercules” od 2009. do početka 2014. istraživao crnogorsko podmorje i priotom svojom sofisticiranom opremom otkrio više novih lokaliteta za koje se prije nije znalo, a među kojima i desetak njih iz vremena antike koji su na većim dubinama i koji su savršeno očuvani.
“U vrijeme današnjeg razvoja tehnologije koja je poput sonara dostupna svima, besmislenio je kriti pozicije tih lokaliteta kao što su to do sada radile nadležne institucije u Crnoj Gori. Naprotiv, treba raditi na edukuaciji najšire javnosti i podizanju nivoa svijesti o značaju i vrijednosti ovih lokaliteta da ljudi shvate koliko je to zaista vrijedno i važno, a najbolji način za to je da ljudi upravo “vide” kako to sve pod morem izgleda što se lako, relativno jeftino i brzo postiže metodom fotogrametrije – skeniranjem olupina i obradom tih podataka u programima poput Reality Capture, a što je sve zajedno i perfektna naučna metoda za obradu i proučavanje ovih lokalteta”, kazao je Kovačević, pojašnjavajućii da se tako trodimenzionalno vizuelizovana podvodna kulturna baština lako javnosti može prikazati, njeni umanjeni modeli odštampati u 3D printeru, a korišćenjem moderne tehnologije poput naočara i soba za virtuelnu realnost, građani mogu i sami naraviti tzv. “suvi zaron” i bukvalno dotaći neki davno potonuli brod ili amforište.
foto: Turistička organizacija Tivat
Upravo to će uskoro ponudititi poseban Show room koji se formira na Pomorskom fakultetu u Kotoru u tamo osnovanoj posebnoj Laboratoriji za arheologiju pomorstva u kojoj je angažovan Kovačević, a gdje će najšira javnost na jednostavan, tehnološki napredan i vrlo dojmljiv način moći da sagleda gotovo sve što se krije u našem podmorju.
Kovačević je na predavanju u Tivtu prezentovao kako u 3D prikazima napravljenim fotogvrametrijom, izgledaju kompletne olupine francuskog razarača iz Prvog svjetskiog rata “Dague” kod Bara, patrolnog broda JRM “Golešnica” i austrougarskog parobroda “Tihany” na uklazu u Boku, ili britanskog lovca iz Drugog svjetskog rata tipa “spitfire” koji se srušio u more kod Herceg Novog.
“Ne možemo više da govorimo o podvodnoj kulturnoj baštini Crne Gore kao devastiranoj, pokradenoj i tako dalje. Zaista postoje fantastični lokaliteti koji primjenom novih metodologija mogu postati dostupni i ljudima koji ne rone. Suština projekta “WRECKS4ALL” je diverzifikacija turističke ponude. Okrenuli smo se bili uspostavljanju ili savetovanju sistema u ronilačkom turizmu i prezentaciji podvodne kulturne baštine, kao jednog od najbitnijeg faktora atraktivnosti ronilačkog turizma. Crna Gora ima savršen potencijal za to, zaista postoji jako puno lokaliteta. Recimo, mogli bi da napravimo savršenu ronilačku rutu parobroda, jer ovdje u podmorju imamo parobrode koji su građeni krajem 19. vijeka, bili u službi kroz Prvi i Drugi svjetski rat. Potonuli su od Bojane sve do Boke i ima ih jako puno, da ne govorimo o plovilima iz Drugog svjetskog rata ili antici”, naglasio je Kovačević zaključivši da se podvodna kulturna baština najbolje može zaštititi i prezentovati ako ona bude dostupna svima – da je kroz visoku tehnologiju, jednako može vidjeti i ronilac sa primorja i stanovnik, recimo Durmitora, koji nikada ranije nije čuo ništa o tome.
JU Muzej i galerija je povodom FESTIVALA VJETRA tradicionalni fotografski konkurs Okom Tivćana ove godine raspisala na temu “Tivat od vjetra.” Amateri i profesionalci donose izložbu na dva galerijska nivoa.
foto: Turistička organizacija Tivat
Proglašenje odabranih radova u Atrijumu Buća, uz projekciju filma Jane Radan “U po’ bande” i nastup Klape Jadran, održano je sinoć u Bući. Okupljene je pozdravila direktorica JU “Muzej i Galerija Tivat” Jelena Bošković istakavši da je odabrano 13 najboljih fotografija ali, kako je je kazala ipak će kalendar krasiti fotografije svih autora:
“To su dvije fotografije autorke Sandre Luković, fotografija Bura autora Roka Stjepčevića, Ana Marković Andrijašević sa fotografijom Jugo, Anton Gula Marković sa dvije fotografije, Sonja Štilet sa fotografijom Pozdrav suuncu, Mile Albijanić sa dvije fotografije, Branka Kruta sa fotografijom Na krilima vjetra, Katarina Batarujeva sa fotografijom Sad i Porto i Vlatka Vulević Bojić sa dvije fotografije. Bošković je obavjestila publiku da će u kalendar ući sve fotografije koje su izložene, jer u Galeriji smatraju da su svi učesnici ispunili očekivanja i bili na visini zadatka.”
foto: Radio Tivat
Tivatska Klapa Jadran koja ove godine obilježava 50 godina, nije zaobišla ni ovu, za grad značajnu feštu, pa je sugrađanima i gostima zapjevala u galeriji Buća.
Multimedijalna manifestacija “Festival vjetra” u Tivtu nastavljena je sinoć koncertom saksofon kvartera “Quattro Staggioni” koji čine učenici Srednje muzičke škole iz Tivta, i edukativnim programom o međama i fortecama bokeljskog pejzaža.
Djela Mozzarta, Brauna, Gershvina, Brahmsa, Brucea, Elingtona na nastupu u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, interpretirali su Filip Kovačević, Vojin Marković, Teodora Božović i Goran Čelanović iz klase profesora Gorana Turkalja.
foto: Turistička organizacija Tivat
Na istom mjestu održan je i prvi u nizu događaja iz edukativnog programa “Festivala vjetra” – predavanje na temu ,,Međe i fortece – markeri bokeljskog pejzaža”, a priča o tradicionalnoj vještini graditeljstva međa u kamenom suhozidu, odnosno impresivmom graditeljskom poduhvatu pravljenja golemog fortifikacionog sistema u Boku od prvih decenija 19. do prve decenij 20.vijeka, privukla je veliki broj zainteresovanih posjetilaca.
O gradnji kamenom u suhozidu govorio je istaknuti hercegnovski planinar, arheolog i speleolog Željko Strarčević – jedan od najboljih poznavalaca starih bokeljskih sela u zaleđu zaliva i objekata tradicionalnog ruralnog graditeljstva. On je na prezenatciji pokazivao različite načine gradnje kamenom po svijetu, fokusirajući se na iskustva sa Mediterana, a posebno na zaleđe Boke. Starčević je posebno akcentovao važnost očuvanja tehnike suhozidne baštine, ali i potrebu njene valorizacije.
foto: Turistička organizacija Tivat
“Suhozid nije nastajao, jer je nekom bilo lijepo slagati kamen na kamen. Sve je imalo svoj ekonomski razlog i da bi se danas obnavljao, uz to što je lijepo i što znamo da ga trebamo štiti, mora postojati ekonomska pozadina. Naš je cilj da prepoznamo gdje je tu niša koju možemo iskoristiti da zadržimo suhomeđu i da je valorizujemo, ali ne i da je ukalupimo. Sve što se ukalupi postaje mrtvo i onda može postati samo muzej, a od muzeja imamo naplatu ulaznica i to je to. Kada nešto ima život, onda ima prirdonu evoluciju i nastavlja da živi. Prilagođava se turističim potrebama i vremenu. Za sada malo šta osim turizma može se konstatovati da je realna pokretačka snaga za održavanje suhozida”-istakao je Starčević koji je ukazao i na brojne ekološke prednosti korišćenja prirodnog materijala kakav je kamen, u odnosu na vještački poput betona.
Publici je o impoznatnom fortifikacionom sistemu “Tvrđave Boka” – zamišljenom i izgrađenom da od napada sa kopna i mora štiti drugu po veličini i važnosti najveću austrougarsku vojnopomorsku bazu na Jadranu, u zalivu Boke Kotorske, govorio jedan od najboljih poznavalaca ovog sistema, pukovnik u penziji Radojica Pavićević, autor monografije “Werk – austriougarske tvrđave u Crnoj Gori”. Kroz priču i video prezentaciju, on je ukazao na fascinantne vojne, ali i građevinsko-inženjerijske aspekte ovog kompleksnog sistema kojeg je pred Prvisvjetski rat, činilo devet utvrđenih gradova, četiri oklopljena fora, 28 forova različitih vrsta i namjene, četiri zaprečne tvrđave, devet forova-baterija, po dvije torpedne, odnosno flankirne baterije, 13 zaprečnih utvrđenja, 22 baterije polustalnog tipa, 20 karaula, dvadesetak raznovrsnih kaarni, dva utvrđena logora, četiri stražarska broda, jedan aerodrom, hidroplanska stanica, vojnopomorski arsenal i čitav niz prateće infrastructure – nekoliko stotina kilometara kolskih i pješačakih puteva, osmatračnice, vodovodi i cisterne, vojna bolnica, radio stanica Klinci, signalne stanice, balonarska baza, skladišta, radionice, magacini, žičare, groblja, krematririjumi za spoaljivanje otpada, čak i sportski tereni, crkva, kino i pozorišna dvorana i ostalo.
foto: Turistička organizacija Tivat
,,Kroz istoriju Boka Kotorska bila je značajna za skoro sve civilizacije na ovim prostorima – od Ilira, pa do Grka, Rimljana, Saracena, Mlečana, Francuza, Austrijanaca, Njemaca itd. Razlog za to je položaj Boke Kotorske, jer sam zaliv kao takav je zanimljiv za lociranje brodova od najstarijih vremena, pa do danas. Njena blizina prema Otrantskim vratima i izlazak iz Jadrana u Sredozemno more, pa preko Bosfora, Dardanela i Sredozemlja povezuje se sa čitavim svijetom. To nam govori da nije čudno što je Boka Kotorska bila zanimljiva svima, pa i Austrugarima. Posebno im postaje interesantna kada su donjeli generalni plan da idu u osvajanje prema istoku. Tada na ovom prostoru odlučuju da naprave tvrđavu. Jako je značajno napomenuti da u svijetu postoje samo tri pojasne tvrđave tog tipa od kojih je jedna upravo ova u Boki“- istakao je Pavičevič posebno naglašavajući činjenicu da su austrougarski vojni planeri i inženjeri čitav ovaj kompleksan sistem koji je građen duže od 100 godina, pozicionirali u prostoru i napravili na način da su maksimalno koristili i poštovali sve prirodne karakteristike terena i reljefa na kojem su gradili.
U okviru Festivala vjetra, ispred Ljetnjikovca Buća sinoć je organizovan Boka Surf Event – izložba fotografija i opreme na temu adrenalinskog jedrenja, wind surfinga i kite surfinga. Domaćin večeri bio je istoimeni tivatski klub, koji iz godine u godinu privlači sve veći broj članova, podsjećaju organizatori.
Iako Boka Kotorska prirodom svoje obale nije idealna surferska destinacija, igra vjetrova u fjordu više je nego izazovna za ljubitelje adrenalinskog jedrenja. Oni se za južine okupljaju i „polijeću“ sa plaže Belani, dok im je u uslovima bure mjesto okupljanja Ponta Seljanova, istakao je na otvaranju sinoćnje izložbe predsjednik Boka Surf-a, Toni Belan.
“Na slikama možete vidjeti otprilike kako se mi osjećamo. To su samo neki trenuci kako bi vam približili kako to izgleda. Prije par godina bio sam sam na kajtu, ali malo po malo rastemo, sad nas ima desetak. Od Boke smo napravili i sufersku destinaciju“, rekao je Belan.
Mi smo kao Boka surf počeli da se družimo upravo zbog Tonija Belana, rekao je član Boka Surfa Frano Tripović.
“Radi se o tome da fizika jednostavno dovodi do dostignuća koja se manifestuju u jedriličarskoj opremi koja postaje sve više sofisticirana, tako da sada imamo nešto što više nisu jedra nego krila. U kajtingu i wind surfu otišlo se do nekih razmjera koje omugućavaju fenomenalan način kretanja. Jedrenje je specifičan sport, gdje nema zagađenja bukom i gorivom, nema nekih viškova, nego je čovjek u jedno sa elementima dok jedri”, kazao je Tripović.
Publika je sinoć bila u prilici da uživa u izložbi 60 fotografija, na kojima su zabilježeni neki od najaktraktivnijih trenutaka užitka borbe sa morem i vjetrom.
Postavku fotografija velikih formata upotpunila je izložba surf opreme, ali i nastup kolekcionara afričke muzike, Svemira Lazarevića iz Herceg Novog. Brojnoj publici bura nije smetala da plato između Muzeja i galerije Tivat i Ljetnje pozornice pretvori u podijum, na kojem se plesalo do dugo u noć, ističu iz festivalskog tima.
U Zbirci pomorskog nasljeđa danas u 18 časova počinje edukativni program. Tema prvog predavanja je „Međe i fortece – markeri bokeljskog pejzaža“, a u goste stižu eminetni predavači – Radojica Rašo Pavićević, autor kapitalnog djela „WERK“ o austougarskom fortifikacijskom nasljeđu u Crnoj Gori, i arheolog Željko Starčević, vrsni poznavalac suhozidnog nasljeđa našeg kraja, najavljuju domaćini.
Nakon predavanja, na istoj lokaciji, slijedi koncert saksofon kvarteta Muzičke škole Tivat – Quattro Stagioni, koji počinje u 19.30 časova
Festivalske zastave se od 20.30 časova sele u Ljetnjikovac Buća na izložbu Okom Tivćana – Tivat od vjetra. Uslijediće projekcija filma o jedriličarskim klubovima u Boki „U po’ bande“ hercegnovljanke Jane Radan, a od 21 čas publika će biti u prilici da uživa u nastupu tivatske klape Jadran.
Ni da su je ciljano naručili, organizatori nove tivatske manifestacije posvećene moru, umjetnosti i kulturnoj baštini – “Festivala vjetra”, nisu mogli očekivati atmosferu primjereniju imenu ove fešte, sinoć prilikom njenog otvaranja na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Olujna, tzv. škura bura zapuhala je baš pred otvaranje Festivala, ali nije zasmetala odličnoj atmosferi koju je na gradskoj rivi napravio nastup poznatog hrvatskog kantautora Darka Rundeka i njegovog muzičkog sastava “Ekipa”.
Prvi “festival održivog razvoja” kako su ga nazvali organizatori iz Sekcije krstaša Jedriličarskog kluba “Delfin” iz Tivta, tokom devet dana trajanja, publici će pružiti niz zanimljivih nautičkih, sportskih, umjetničkih, muzičkih i naučno-popularnih programa.
foto: Turistička organizacija Tivat
“Prije 71 godinu je neko “zapalio vatru” i osnovao jedriličlarski kub u Tivtu. Ljudi su se skupili oko te plemenite ideje, prenosili jedni drugim znanja o jedrenju i pomorstvu i postali su “ljudi od mora”. Taj se specifični duh održao i ostao vitalan, a mi se pripremamo da ga prenesemo i na generacije koje dolaze. Jedrenje i more je za nas način života, a ovim festivalom želimo da ove dobre vibracije i prave vrijendosti podijelimo sa najširom zajednicom i napravimo jednu inkluzivnu, lijepu priču u susret početku glavne nautičke i turističke sezone u Boki”, kazao je predsjednik JK “Delfin” Frano Tripović.
foto: Turistička organizacija Tivat
Prusutne je pozdravio i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakavši da je “Festival vjetra” ambiciozno zamišljen prjekat “i evo već večeras po ovoj jakoj buri, vidimo da nam je dobio dobar vjetar”.
“Za devet dana 40 različitih programa, jedrenje uvezano sa održivim razvojem, sa edukativnim radionicama, izložbama, sa raznim drugim lijepim i korisnim stvarima koje odavno priželjkujemo u našem gradu. Sve to inicirala je jedna mlada, urbana ekipa kojoj se iskreno zahvaljujem i čestitam na poduhvatu da naprave manifestaciju koja će uvezati jedrenje i živiot sa morem, da budemo pravi morski, a ne samo grad pored mora”, kazao je Komnenović dodajući da će lokalna uprava Tivta uvijek podržavati ovako dobre inicijative.
foto: Turistička organizacija Tivat
“Zadovoljstvo nam je da budemo dio ove lijepe priče koja na najbolji način oslikava identitet grada Tivta. Želim vam da budete istrajni i da ovaj lijepi događaj pretvorite u tradiciju”, istakla je direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević dodajući da im je zadovoljstvo da podrže jednu ovakvu maštovitu i kvalitetnu miultimedijalnu manifestaciju koja promoviše sportski turizam i aktivni odmor.
foto: Turistička organizacija Tivat
Prije otvaranje “Festivala vjetra”, Tivat je u subotu poslijepodne pozdravio i članove ovdašnje Podružnice Bokeljske Morarice koja je obillježila 50 godina osnivanja i kontinutiranog rada ove podrušnce tog drevnog, preko 12 vjekova starog udruženja bokeljskih pomoraca.
Isped zgrade Centra za kulturu Tivat obavljeno je postrojavanje odreda oficira i mornara u tradicionalnim odoravama ovog udruženja koje je odnendavno, i zvanično proglašeno za nematerijalno svjetsko kulturno dobro pod patronatom UNESCO-a.
U pratnji Gradske muzike, članovi tivatske Podružnice prodefilovali su tivatskim ulicama do rive Pine gdje je smotru odreda obavio prvi major Bokeljske Mornarice Gracija Abović. Potom su njeni pripadnici na rivi odigrali tradicionalno Kolo Svetoga Tripuna u koje su na kraju ušli prvaci Mornarice i gradski čelnici predvođeni Komnenovićem.
foto: Turistička organizacija Tivat
Komandir tivatskog Odreda i kolovođa tivatske Podružnice, kapetan Gracija Škanata istakao je da je 1972. izvršena reorganizacija Bokeljke Mornarice po gradovima i da je od tada Podružnica Tivat nastavila baštiniti tradicije svojih predaka jer je članova Mornarice iz ovih krajeva uvijek bilo, posebno nakon obnove Bokeljske mornarice 1859. godine kao memorijalne organizacije kada su u nju počeli ulaziti ne samo pomorci, već i ribari i težaci.
Svoj prvi javni nastup članovi novoformirane Podružnice Tivat imali su 10. septembra 1972. godine na dan Jugoslovenske Ratne Mornarice, pomorstva i riječnog brodarstva tadašnje Jugoslavije, a poslije i 21. novembra 1972. – na Dan Opštine Tivat.
Podružnica u Tivtu se osnovala prije pola vijeka da bi se održala stara slava Bokeljke mornarice – strukovnog uduženja starog preko 12 vjekova, a koje su ljudi iz tivatskog kraja uvijek bili neodvojivi dio, posebno Lastvoljani. Lastovski odred je uvijek bio najbrojniji pa je Lastva davala i kapetan. i najveća čast u ovoj organizaciji – nošenje barjaka pripada Gornjoj Lastvi, odnosno familiji Nikolića koji su poziciju barjaktara naslijedili od Ivovića.
U proteklih pola vijeka, nije bilo niti jedne proslave Dana Opštine Tivat bez nastupa Odreda Bokeljske mornarice iz Podružnice Tivat, a mornari i oficiri u tradicionalnim odorama dočekivali su i sve visoke državne poglavare koji su od sredine 19. vijeka do danas pohodili Tivat – od austrougarskog cara Franja Jospia, preko jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita do aktuelnih državnih čelnika i visokih stranih funkcionera koji pohode Crnu Goru.
Tivatska regata UNA Montenegro Cup, u organizaciji JK Delfin i tivatske kompanije UNA Montenegro, na programu je od 22. do 24. aprila 2022.
Navigacijskoj regati krstaša, koja se jedri u nedjelju 24.04. prethodiće dvodnevna regata za klase Optimist, Laser, Laser Pico i J70 u petak 22. i subotu 23.04.
Regata je takmičarskog i turističkog karaktera za sve tipove jedrilica te događaj koji otvara nautičku sezonu. Regata već 17. put za redom okuplja preko 30 jedrilica i 150 jedriličara domaćih, ali i gostiju sa svih strana svijeta.
Jedri se navigacijski, živopisnim Tivatskim i Kotorskim zalivom. Start je ispred Ponte Seljanovo, zatim oko ostrva Gospe od Milosti i Sveti Marko kroz prolaz Ralo te kroz tjesnac Verige, jedrilice oplove Peraška ostrva i vraćaju se u cilj na Pontu Seljanovo.
Dva dana će se nadmetati mladi jedriličari u sportskim klasama Optimist i ILCA4, te Laser Pico i J70, a organizacija ne bi bila moguća bez flote i saradnje Porto Montenegro Yacht Club-a.
Učesnici stiču pravo učešća podnošenjem prijave i plaćanjem kotizacije. Prijave za navigacijsku regatu krstaša se preuzima sa sajta jkdelfin.me , kao i na kraju ovog teksta i može se dostaviti na mail tivatskaregata@jkdelfin.me ili popuniti u prostorijama kluba najkasnije do subote 23. aprila do 16 časova.
Uz podnijetu prijavu potrebno je platiti i jednu od dvije ponuđene opcije kotizacije.
Kotizacija za prijavu: plaća se u kancelariji JK Delfin, od 16-23 aprila, od 10 do 16 sati. Možete odabrati jednu od dvije opcije:
– 10eur po članu posade (kotizacija uključuje cjelokupan program regate i večeru)
– 20eur po članu posade – saket-paket (kotizacija uključuje program regate, večeru, UV protection majicu i maramu) – molimo učesnike da prilikom prijava ekipa navedu veličine majica kako bi jedriličarske pakete pripremili unaprijed.
Za naknadne prijave, na dan regate, tarife će biti povećane za 50%.
Preuzimanje instrukcija za jedrenje vršiće se prilikom prijave.
Ceremonija proglašenja pobjednika u svim klasama biće upriličena na zatvaranju Festivala Vjetra na Ponti Seljanova 24. aprila u 20h, čemu će asistirati Antonije Pušić aka Rambo Amadeus, nakon čega će koncert održati splitska grupa TBF (The Beat Fleet)!
Ovogodišnja 17. Tivatska regata UNA Montenegro Cup održava se u sklopu Festivala vjetra koji organizuje Jedriličarski klub Delfin zajedno sa obrazovnim i institucijama kulture, lokalnim javnim i privrednim sektorom, nevladinim organizacijama, sportskim klubovima, kreativcima različitih profila.
Zajednički je dizajniran višednevni multimedijalni program koji promoviše principe održivog razvoja u našoj lokalnoj zajednici.
“April je tradicionalno već petu godinu posvećen fotografiji u JU Muzej i galerija Tivat. Ono što je drugačije je da smo u saradnji sa JK Delfin dogovorili da ovu izložbu uvrstimo u program “Festivala vjetra” koji tek slijedi”, rekla je Jelena Bošković, direktorica JU Muzej i galerija Tivat otvarajući izložbu “Okom Tivćana”.
“Tema izložbe „Tivat od vjetra“ je , dakle, proizašla iz saradnje sa Delfinom a šesnaest naših sugrađanki i sugrađana je okom svojih objektiva zabilježilo ono što ih asocira na ovaj naziv. Na većini fotografija prikazani su primorski pejzaži, što se moglo i očekivati s obzirom na temu. Rijetke je „Tivat od vjetra“ asocirao na nešto drugo.
Birajući određene periode godine, mjeseca i dana dolazi se do različitih prizora na istom mjestu, što je čar Boke i njenoga mora. Na radovima su prisutni momenti iz različitih perioda, pa i boje neba i mora osciliraju od nježno plavih nijansi do onih tmurnih koje nebo projektuje pred oluju. More je stalna inspiracija umjetnicima zbog svog kolorita ali i nepredvidivosti, jer samo par minuta dolazi do promjena, pa je potrebna vještina da se uhvati i zadrži momenat.”
Antonela Stjepčević je ispred organizatora “Festivala vjetra” najavila njegov početak prije samog zvaničnog otvaranja:
“Našu priču, koja se čini kao nova ali se zapravo rađa pet godina, smo već predstavili kroz platformu za saradnju lokalne zajednice kako bismo kroz sport, kulturu, edukaciju i zabavu napravili nešto novo, na zadovoljstvo za sve nas. Hvala direktorici Muzeja i galerije i cijelom kolektivu koji su nam i u bukvalnom i u figurativnom smislu širom otvorili vrata ove institucije a njihova je ideja da se ovogodišnji konkurs za izložbu raspiše u saradnji sa JK Delfin . Mi vjerujemo i dokazujemo kroz godine da Tivat jeste grad dobrih vjetrova.
Ovu lokalnu zajednicu u kultorološkom smislu prije svega definišu moba i fešta. Nekad je u Tivtu bila velika sramota ako neko nešto rabota a ne zove vas da mu date ruku, ne zove vas na mobu , što bi značilo da ste negdje nešto dobro falili. A moba je bila uvertira za feštu. Mi smo na veliku mobu, uz puno meštara od dobrih vjetrova ovoga grada i prijatelje iz drugih gradova Boke, donjeli Tivtu devetodnevni program koji počinje 16. aprila na gradskoj rivi Pine. Uslijediće još tri izložbe, desiće se festival u festivalu “MORŽ”, gledaćemo filmove, uživaćemo u nastupima lokalnih klapa, slušati alternativni zvuk iz zemalja regiona i još puno toga.
Hvala svim autorima izloženih fotografija kojima je uspjelo, kako je rekao Boris Dragojević, da uhvate ono što definiše Mediteran – a to je svjetlost. A vjetar čini da uhvatimo te dobre zrake i da svi skupa uživamo, i večeras i u danima koji slijede”.
Autori fotografija na ovogodišnjoj izložbi su : Jadranka Đuranović, Seka Rada Burić Nađ, Branka Kruta, Dejan Matković, Vlatka Vulević Bojić, Kristina Matarueva,
Mile Albijanić, Irena Čapo Trajčevska, Dragan Redžo, Marijana Mišić Škanata, Sonja Štilet, Anton Marković, Ana Marković Andrašić, Roko A. Stjepčević, Dragan Rajčević, Sandra Luković.
Od svih izloženih fotografija, putem on line glasanja, biće odabrano 12 najboljih koje će se naći u kalendaru JU Muzej i galerija Tivat i JK “Delfin” za 2023. godinu.
Tradicionalna izložba fotografija „Okom Tivćana“ biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u petak, 8. aprila u 19 sati.
Ove godine u saradnji sa JK „Delfin“ Tivat, povodom Festivala vjetra, kolektivna izložba fotografija je na temu „Tivat od vjetra“.
Autori koji će se predstaviti: Jadranka Đuranović, Seka Rada Burić Nađ, Branka Kruta, Dejan Matković, Vlatka Vulević Bojić, Kristina Matarueva, Mile Albijanić, Irena Čapo Trajčevska, Dragan Redžo, Marijana Mišić Škanata, Sonja Štilet, Anton Marković, Ana Marković Andrašić, Roko A. Stjepčević, Dragan Rajčević, Sandra Luković.
Od svih izloženih fotografija, putem on line glasanja, biće odabrano 12 najboljih koje će se naći u kalendaru za 2023. godinu.
Na otvaranju izložbe, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju, govoriće Antonela Stjepčević u ime organizatora Festivala vjetra i direktorica JU Muzej i galerija Tivat, mr Jelena Bošković.
